Pisac sa svojim najboljim neprijateljima
Zbirka priča “Novosti o čovjeku”, francuskog autora Erica Fayea, objavljena u izdanju Fondacije Publika u okviru projekta TransLab Sarajevo, bit će online predstavljena 9. aprila. Rukopis je prevelo jedanaest prevoditeljica
Eric Faye smatra da je prevodilac najbolji piščev neprijatelj. Eric Faye je pisac i prevodilac. Znači li to da je on sam sebi najbolji neprijatelj? Ponekad možda i jeste, ali kada je izgovorio te riječi, Faye se kao pisac obraćao svojim prevodiocima/teljicama, učesnicima/ama prevodilačkih radionica TransLaba Sarajevo. Fayeov strah od prevodilaca jeste metaforičan, ali on, između ostalog, govori da se plaši kako bi nas podsjetio koliko je književno prevođenje složen intelektualni poduhvat.
Faye kaže: “Bez ijedne riječi kritike, bez imalo zlonamjernog stava, prevodilac je taj koji zaranja u najdublje slojeve teksta te u tom magičnom zahvatu kojeg čini prenošenje iz jednog jezika u drugi otkriva manjkavosti u rečenici, pasusu. Ako je neka rečenica neskladna, ako riječ nije upotrijebljena na prikladan način, prevodilac će to primjetiti. A izdavač? Izdavač će malo šta uočiti. A čitalac, knjižar? Ni oni. Ali tu je prevodilac, da bi dobro preveo jedan tekst, mora da ga shvati do najmanje pojedinosti. I upravo u toj razmjeni s piscem, on otkriva sve slabosti njegovog teksta”.
O toj interakciji, i eventualnim slabostima svoga teksta, Faye će imati priliku razgovarati sa prevoditeljicama 9. aprila, tokom online predstavljanja zbirke priča “Novosti o čovjeku”, koja je netom izašla u izdanju Fondacije Publika koja je pokrenula TransLab Sarajevo. Radi se o pionirskom poduhvatu u BiH, ne samo zbog toga što je na rukopisu radilo jedanaest prevoditeljica (Mirela Alikalfić-Terzić, Ivana Bilić, Meida Vojić, Alisa Hadžajlić, Ana Lalić, Jasna Šamić, Aida Mustafić, Mirza Lipovača, Dženana Salihović, Azra Pita Parente i Bisera Cero) uz poseban pristup prevodima kakav praktikuje TransLab, nego i zbog toga što prvi put jedna grupa prevodilaca izdaje zajedničku knjigu (nešto slično, npr, u Srbiji radi Klub knjige i umjetnosti Gavran).
Čitaocima na postjugoslovenskom kulturnom prostoru Eric Faye je poznat po romanu “Nagasaki” iz 2010. godine, prevedenom u Srbiji i Hrvatskoj, za koji je autoru pripala i Velika nagrada za roman Francuske akademije. Priča o usamljenom meteorologu iz Nagasakija i 56-godišnjoj ženi koja se, bez njegovog znanja, skriva u maloj sobi u njegovom stanu, pretvara se u sliku samoće u savremenom svijetu. Faye ispituje koncept života u paru u svijetu koji se emancipovao od tradicionalnog konstrukta porodice, kao i proces starenja apsolutno individualiziranog čovjeka. Tema otuđenja čovjeka od zajednice provlači se i kroz priče u zbirci “Novosti o čovjeku”.
Iako je “Novosti o čojeku” prva knjiga nastala u okviru TransLaba Sarajevo, ovaj laboratorij književnog prevođenja tokom pola protekle decenije etablirao se kao jedna zanimljiva i važna institucija na našoj književnoj sceni. Suočena s činjenicom da je književno prevođenje u BiH marginalizirana i obezvrijeđena djelatnost, Azra Pita-Parente, koordinatorica TransLaba i prevoditeljica sa francuskog, odlučuje pokrenuti stvari sa mrtve tačke. Laboratorij osniva 2016. godine i od novembra do juna 2017, u saradnji sa Udruženjem prevodilaca u BiH, redovno održava cjelodnevne radionice za francuski jezik. Prevodilačke radionice sa francuskog, engleskog i njemačkog TransLab te godine organizuje u okviru književnog festivala Bookstan.
Od 2017, uz podršku Goethe instituta i u saradnji prevoditeljicom sa njemačkog Ivanom Nevesinjac, TransLab uvodi i redovne radionice za njemački. Prevodilačke radionice ponovo će organizovati na Bookstanu 2018, a radionicu za francuski vodio je upravo Eric Faye.
Od 2019. TransLabovi književni prevodi pojavljuju se na stranicama Oslobođenja (priče Erica Fayea iz zbirke “Novosti o čovjeku” i njemačkog autora Maxa Dauthendeya iz zbirke “Lingam”). S idejom širenja projekta organizuju radionice u Banjoj Luci i Stocu, a opet su i na Bookstanu, gdje radionicu za francuski vodi mlada književna zvijezda Maryam Madjidi, dobitnica Goncourtove nagrade za debitantski roman “Marx i lutka”. U godini prije pandemije Covid-19 TransLab pokreće i lektorske radionice za književne prevodioce, kao i književne večeri fokusirane na prevodioce pod nazivom Prevodilački portreti (seriju razgovora pod istim nazivom objavlje i Oslobođenje). U decembru 2019. održana je i prva radionica za ruski, vodila ju je profesorica Rafaela Božić.
U proljeće 2020. trebale su biti održane radionice u Mostaru i Zenici, ali su zbog, tada novonastale, epidemiološke situacije otkazane. Od tada do danas, TransLab “prinudno” boravi u virtualnom svijetu, radionice održava putem online platforme Zoom, a uspjeli su organizovati i pilot-radionicu za italijanski sa Nikolom Popovićem.
Osnova TransLabovog pristupa književnom tekstu je zajednički rad na unaprijed odabranim tekstovima, uz stručno rukovodstvo mentora. Ukrštajući različite verzije prevoda, prevodioci izoštravaju sluh za različite registre u jeziku, razmjenjuju ideje i stavove, brane svoje izbore ili prihvataju rješenja koja im nude kolege, pokušavaju zajedno pogoditi ton i atmosferu književno-umjetničkog teksta. Iako sam proces prevođenja traje duže, prevođenje na ovaj način “izlazi i prevodiočeva četiri zida”, podstiče intelektualnu radoznalost, te kao finalni proizvod omogućava najbolju moguću verziju prevoda.
Osim u Oslobođenju, TransLabovi prevodi objavljivani su u književnom časopisu Behar i književnom portalu Strane.ba. U proteklom periodu realizirali su i projekat „Migracije, izbjeglištvo i egzil u savremenoj američkoj književnosti“, a uskoro bi iz štampe trebala izaći i publikacija nastala u okviru projekta s ciljem pokretanja šire javne rasprave o temi migracija.
Još jedna važna odlika TransLaba je da su radionice otvorene kako za afirmisane i istaknute prevodioce, tako i za studente završnih godina filologije, koji tek trebaju početi sticati prevodilačko iskustvo. Možda književno prevođenje u BiH jeste podcijenjeno, ali TransLab je već počeo mijenjati takvo stanje, a za budućnost im ne nedostaje planova.
piše: Edin Salčinović
