Prvi konkurs za najbolji bosanskohercegovački strip raspisan je 28.novembra 2003, i bio je otvoren do 1. marta 2004. Konkurs je raspisala izdavačka kuća Publika, sa ciljem da promovira i obnovi kulturu stripa na ovim prostorima.
Kako je nastala ova ideja? Da li je bilo pravo vrijeme? Jesmo li bili skeptični?
Odgovor na prvo pitanje možemo potražiti u našim prvim iskustvima izdavača, koji se drznuo da danas objavljuje stripove. Vratićemo se na naše ne tako davne početke. Naime, u septembru 2002. godine objavili smo naš prvijenac, strip–album «San Monstruma», autora Enkija Bilala. Ovo je istovremeno prvi album ovog autora ikad objavljen na nekom od južnoslovenskih jezika. Oni koji su ga pročitali, shvatiće zašto smo počeli baš s ovim stripom. Godinu dana kasnije, tačnije u septembru 2003. izdali smo II dio, pod naslovom «32 decembar ». Oba albuma štampana su u tiražu od 2000 primjeraka, što bi se poznavaocima prilika na našem tržištu činila enormna i prilično ambiciozna cifra, ukoliko ne računamo na cjelokupno govorno područje bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika. Naravno, mi smo računali.
Distribucija ova dva stripa omogućila nam je da se upoznamo sa pravom situacijom na našem tržištu ; na kioscima se može naći nekoliko uglavnom starih naslova koji su najčešće prevodi sa stranih jezika, a o domaćoj produkciji skoro da se i ne može govoriti.
Strip-scena UjeBiH imala svoje entuzijaste, momke koji su zatim pokrenuli prve strip škole, pokušavali lansirati prve posleratne strip-magazine, organizovati izložbe, bilo je i nekoliko domaćih izdanja. Puno truda, talenta, kreativne energije i želje je uloženo u razne projekte, ali premalo novca, nedovoljna ili najčešće nikakva podrška institucija koje se bave kulturom učinili su da strip napreduje vrlo sporim korakom…
Odsustvo stripa na našim kioscima je naravno rezultiralo odsustvom interesa, dakle, potražnje, pored onog otežavajućeg faktora konkurentskih «popularističkih interesovanja » kao što su video i kompjuter, koji kod mladih naraštaja zauzimaju sve važnije mjesto.
U kontekstu postojeće situacije naša dva projekta su se mogla smatrati « incidentima ». Kako slične nakane ne bi izgledale kao sporadični napori čiji produkti nemaju ni publiku, odlučili smo djelovati i u drugom pravcu te raspisali Prvi konkurs za najbolji bh strip.
U ovakvoj vrlo nepovoljnoj klimi, počele su se međutim tada dešavati neke pozitivne stvari; u oktobru 2003. u Sarajevu je počela s radom prva Strip škola koju vode tri mlada talentovana strip autora Amir Idrizović, Muhamed Kafedžić i Damir Šauli. Pojava ove škole je bila od važnosti za razvoj strip scene, za nas je to značilo više od puke suradnje.
Ova škola, koja prije svega počiva na entuzijazmu onih koji je vode, okuplja sve veći broj mladih, koji pokazuju da na ovim prostorima postoji ogroman stvaralački potencijal. Ovo bi možda mogao biti početak sarajevske odnosno bosankohercegovačke strip-scene.
Da je konkurs raspisan u pravom trenutku uvidjeli smo kada smo ga nakon tri mjeseca konstatovali da nam je pristiglo 90 radova – cifra koju zasigurno nismo očekivali. Radovi su stigli iz Sarajeva, Zenice, Travnika, Goteborga, Tuzle, Gradačca, Mostara, Novog Grada, Visokog, Bihaća, Maglaja, Pala, Banovića, Banja Luke itd.
Žiri, u čijem sastavu su bili Enki Bilal, predsjednik, Amir Idrizović, Paolo Barcucci, Jacques Ferrandez, Safet Zec i Danis Tanović, dodijelio je 5 nagrada:
1. Prva nagrada «Publika» Draganu Rokviću za strip “Povratak iz mrtvih”
2. Nagrada za najbolje ostvarenje u domenu klasičnog strip jezika, Borisu Stapiću za «Mačak u vreći”
3. Nagrada za najbolje ostvarenje u domenu alternativnog strip jezika Miralemu Brkić za «Molim te, nacrtaj mi ovcu“
4. Nagrada za najbolji scenario/ideju Esmiru Prlji za strip «Priča o Genzi i sultanu”
5. Specijalna nagrada žirija za najbolji dječiji strip Selmi Mustagrdic za «Privatnost”
U aprilu 2004., na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu su u prisustvu Enkija Bilala, Danisa Tanovića i Amira Idrizovića proglašeni najbolji radovi.
Nakon dodjele nagrada, organizovali smo u prostoru Centra za studentsku inicijativu izložbu sa nagradjenim i radovima koji su ušli u uži izbor. Predvidjeli smo takođe i njihovo objavljivanje u zajedničkom albumu, kao i štampanje na poštanskim markama.
Cilj ovog konkursa je mobilizirati mlade autore, omogućiti im objavljivanje radova i povezati ih sa domaćim i stranim autorima kako bi zajedno promišljali neke nove projekte.
