SUDSKI TUMAČ I PREVODILAC
ZA FRANCUSKI I ENGLESKI JEZIK
JEZICI
francuski, engleski, talijanski, španski, slovenački
OMILJENA VRSTA PREVODA
književni, poezija
PREVODILAČKO ISKUSTVO
27 godina
SA TRANSLABOM OD 2016.
ŠTA DRUGI NE ZNAJU O VAMA?
Oni koji me dugo poznaju znaju da sam uvijek puno čitala, a kao mlađa i pisala. Pisala sam većinom poeziju, a jednom sam osvojila nagradu i za kratku SF priču.
O KARIJERI
KADA I KAKO STE SE ODLUČILI BAVITI PREVOÐENJEM? KAKO STE POSTALI PREVODILAC?
U četvrtom osnovne, poslije prvog časa francuskog jezika, došla sam kući i izjavila da ću se time baviti kad porastem. Niko mi nije vjerovao, mislili su da ću se sto puta predomisliti, ali sam poslije osnovne upisala jezičku gimnaziju i poslije studij francuskog jezika i književnosti. Želja mi je bila da se bavim književnim prevođenjem. Francuski mi je, i nakon toliko godina, prva i najveća ljubav.
Prevođenjem sam se počela baviti u ratu, pukim slučajem kao prevodilac za engleski jezik koji se tada više tražio, a koji sam ja solidno naučila u srednjoj školi gdje mi je bio drugi strani jezik. Nije bilo vremena za obuku pa sam odmah “upala u vatru”, prevodeći duge sastanke, tehničku dokumentaciju, pa čak i press konferencije, intervjue na radiju… Već na tom prvom radnom mjestu sam ispekla zanat jer su mi se desile skoro sve moguće situacije koje se u tom poslu mogu desiti.
NAJDRAŽI PREVODILAČKI PODUHVAT
Taj prvi posao mi se najviše sviđao jer sam radila u Odjelu za rekonstrukciju i mogla sam vidjeti rezultate svog rada u ratom razorenom gradu. Ja i moje kolege smo tada bili puni nekog elana, znali smo da svi jedva čekaju da se poprave kuće, ceste, škole… Često smo radili prekovremeno i jeli za kompjuterom (bukvalno sendvič u jednoj ruci a drugom kucamo po tastaturi) jer smo htjeli da svoj dio posla što prije uradimo. Bila su to teška ali i lijepa vremena.
NAJPONOSNIJI TRENUTAK U KARIJERI
Mislim da taj trenutak tek slijedi 🙂
OPIŠITE NEKI ZANIMLJIV MOMENAT U KARIJERI
Jednom prilikom sam se, radeći kao službeni prevodilac jedne naše delegacije u inostranstvu, našla u situaciji da “glumim” policijsku inspektoricu. Bili smo u obilasku policijske uprave a veći dio delegacije se nije pojavio jer su zaključili da im je šoping zanimljiviji od razgledanja policijskih snaga države članice EU. Da se ne bismo obrukali i uvrijedili domaćine koji su se potrudili da nas dočekaju po propisu, ja sam zamoljena da se predstavim kao inspektorica. Dok sam razgledala najnoviju tehnologiju i metode jedne moderne policije, usput sam (krišom) prevodila. Bilo je to zanimljivo iskustvo.
Jednom drugom prilikom, na projektu na kojem sam radila, morala sam da idem na višednevni službeni put u nekoliko bh. gradova. Meni i kolegici rečeno je da moramo same sebi platiti i smještaj i hranu jer nam projekat može platiti samo prevoz (koji smo svakako dijelili sa šeficom). Ne moram ni reći da smo prevodile po cijeli dan, jedva stižući da jedemo i malo se odmorimo. Nakon tog puta smo obje shvatile da moramo pod hitno tražiti drugi posao. Uzgred budi rečeno, bila je riječ o izuzetno renomiranom poslodavcu.
KAKO IZGLEDA VAŠ PREVODILAČKI KUTAK?
Pošto već godinama radim kao freelancer, kod kuće imam kompletnu kancelariju sa radnim stolom, arhivom i svom opremom. To je, u stvari, ostakljeni balkon koji je trenutno pun cvijeća i začinskog bilja. Na drugom balkonu imam malu biblioteku.
VAŠ STIL: KAKO PRISTUPATE PREVODU KNJIŽEVNOG TEKSTA?
Književni tekst prevodim kao i svaki drugi. Ali kad radim prevođenje poezije, naročito ako se radi o vezanom stihu, onda je to malo drugačije. Prvo prevedem doslovno, riječ po riječ. Onda svaki dio pjesme pokušavam prevesti s rimom i ritmom, okrećem, obrćem, čitam naglas da uhvatim ritam, mijenjam riječi, red riječi. To mi je najzanimljivije jer je najveći izazov za prevodioca. Takođe, u (dobrom) prevodu poezije se najbolje vidi koliko je to, u stvari, autorsko djelo jer se dobije nešto sasvim novo.
AUTOR ILI TEKST KOJEG JOŠ NISTE IMALI PRILIKU DA PREVEDETE, A ŽARKO BISTE ŽELJELI
U književnom prevođenju, kao i u pisanju, voljela bih probati sve žanrove, iz radoznalosti a i kako bih otkrila šta mi najviše leži. Uopšteno govoreći, više volim i čitati i prevoditi klasike nego moderne autore, pa se nadam da ću imati priliku da prevedem neki od klasika svjetske književnosti. A ako baš moram izdvojiti nekog autora, to bi bio Maupassant.
ŠTA ZA VAS ZNAČE TRANSLAB RADIONICE?
U toku karijere sam se odmakla od književnog prevođenja i uvijek mi je bilo žao zbog toga, pa sam pokušavala da na neki način zadržim tu povezanost s jezikom. TransLab mi je “popunjavao” tu prazninu i donosio radost zbog književnog prevođenja koje jako volim i druženja s ljudima koji imaju istu strast prema jeziku. Takođe mi je omogućio prevođenje i objavljivanje moje prve priče, što mi je velika lična i profesionalna satisfakcija (“Karta za Obećanu zemlju“ iz zbirke priča Érica Fayea, prim.red.).
OPIŠITE NEKI ZANIMLJIV MOMENAT SA TRANSLABA
Na radionicama mi je najdraže kada se dugo zadržimo na nekom problemu, sve dok potpuno ne iscrpimo sve opcije. Iako zvuči kao gubitak vremena, za mene je to najbolje utrošeno vrijeme.
KOJI JOŠ JEZIK BISTE VOLJELI DA NAUČITE ILI ZNATE?
Sljedeći na mojoj listi želja je definitivno portugalski.