Jasna ŠAMIĆ
pisac, autor dokumentaraca i pozorišnih  predstava, naučni istraživač, prevodilac

“Prevođenje je za mene izazov koji mi pomaže da naučim i da usavršim i jezik s kojeg prevodim, i jezik na koji prevodim.”

JEZICI

francuski, španski, tursko-osmanski, perzijski, arapski

OMILJENA VRSTA PREVODA

poezija

SA TRANSLABOM OD 2017.

Moderator na radionicama književnog prevoda Translab-Sarajevo od 2017. godine.

KADA I KAKO STE SE ODLUČILI BAVITI PREVOÐENJEM?

Vjerovatno je odluka da se bavim prevodom nastala već u djetinjstvu. Otac, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i jedno vrijeme na Sorboni  u Parizu, davao je bratu i meni časove iz francuskog, lektire, vladanja… Dobijali smo ocjene, i na osnovu ocjena džeparac. U časove francuskog ulazili su i prevodi s francuskog na naš jezik. Moj prvi prevod jedne pjesme perzijskog pjesnika Rudekija objavljen je u časopisu ”Odjek“, kad sam imala 19 godina.

NAJDRAŽI PREVODILAČKI PODUHVAT

 „Hiljadu i jedna noć“ s arapskog jezika (izbor priča, objavljen u najmanje desetak izdanja, počevši od osamdesetih godina).

NAJPONOSNIJI TRENUTAK U KARIJERI

Prevodilaštvo ne smatram svojom karijerom. Smatram to izazovom koji mi pomaže da naučim i da usavršim i jezik s kojeg prevodim, i jezik na koji prevodim. Prevodila sam s raznih jezika na svoj maternji,  ali i sa maternjeg, kao  i s tursko-osmanskog na francuski.

ŠTA BISTE REKLI SEBI NA POČETKU KARIJERE?

Ono što mislim i danas. Posao prevodioca je težak, za mene teži od pisanja, kod nas nepriznat i slabo plaćen. Meni su često zaboravljali navesti ime kao prevodioca u knjizi, novinari takođe rijetko spominjali, ne znajući da od kvaliteta prevoda zavisi i prijem stranog djela. U Francuskoj i drugim evropskim zemljama ime prevodioca stoji na koricama knjige.

KO JE NAJVIŠE UTICAO NA VAS KAO PREVODIOCA

Moji otac i majka, koji su bili obrazovani, znali mnoge jezike, pisali i prevodili sa više jezika na srpskohrvatski.

KAKO JE PANDEMIJA UTICALA NA VAŠ POSAO? ŠTA JE DRUGAČIJE?

Pandemija je jedan depresivan period, srećom, produktivan u mom slučaju.

Napisala sam dva romana, jedan na francuskom, drugi na bosanskom (« Razbijeni kaleidoskop »). Takođe sam pisala svoja sjećanja, koja se objavlljuju sedmično u « Oslobođenju «,  te prevela  sa francuskog dvije knjige:  « Brevijar poraženih » Emila Ciorana, i « Bijele  ptice piju svjetlo «  Monique Thomassettie.

Nedavno sam počela prevod Kunderine « Šale » sa francuskog. Naime, on je svoje knjige, pisane na češkom, preradio u francuskom prevodu i traži da se samo s tog jezika ubuduće prevode. Uz to sam prevela puno pjesama raznih francuskih pjesnika na hrvatski (gdje su objavljeni) i na bosanski (objavljeni u časopisu « Život »), s turskog knjigu haiku poezije Nedima Gursela, te jednog iračko-francuskog pjesnika (sa francuskog i arapskog) …

KAKO IZGLEDA VAŠ PREVODILAČKI KUTAK?

Zavisi gdje se nalazim. U Sarajevu sam prisvojila očev radni kabinet, gdje su sve stvari iz austrijskog doba, uključujući i veliku  biblioteku. U Parizu, gdje pišem romane i druge radove, dosta je, silom prilika, Ikeinog namještaja. U Dieppu takođe imam kutak na stolu koji naliči na ribarsku lađu. Pišem i u vozovima, avionima i kafanama.

AUTOR ILI TEKST KOJEG JOŠ NISTE IMALI PRILIKU DA PREVEDETE, A ŽARKO BISTE ŽELJELI

Korespondenciju između Henrija Millera i Lawrencea Durrela. To bih voljela radi drugih čitalaca, da i oni mogu uživati kao ja, pošto je meni samoj dovoljno da ih čitam. Prevodim uglavnom naručene tekstove, pa pristanem ili odustanem.

Najviše volim prevoditi poeziju, a od svih pjesnika najdraži mi je Baudelaire od koga sam samo prevela nekoliko stihova tu i tamo.

NAJVEĆI PREVODILAČKI IZAZOV

Prevod poezije, u principu. Jer volim poeziju. Mnogima je to najteže, meni najlakše, možda zato što je i sama pišem.

ZAVRŠITE REČENICU: DOBAR PREVODILAC…

… nije “izdajica” teksta, odlično zna i strani i svoj maternji jezik i rezultat ne zvuči kao prevod.

OMILJENI CITAT IZ PREVEDENOG TEKSTA

“U osveti, kao i u ljubavi, žena je veći barbarin od muškarca.“ Nietzsche (javlja se kao moto u jednom mom romanu, i citat u tekstu romana).

SAVJET MLADIMA ILI ZAINTERESOVANIM ZA PREVODILAČKI POSAO

Čitajte, i naoružajte se strpljenjem.

ŠTA TRENUTNO ČITATE?

Mishimu, “Après le banquet”.

OSTALA INTERESOVANJA

Slikarstvo, klasična muzika (koju sviram na klaviru), film, pozorište.

KOJI JOŠ JEZIK BISTE VOLJELI DA NAUČITE ILI ZNATE?

Jezik šutnje.